Knjige-Books

DOMACE Knjige-Books Srpska Knjizara Domaći autori

Serbian Books in English and Serbian Language in Australia. Srpske Knjige na Engleskom i Srpskom Jeziku u Australiji.

Knjige Domaćih autora koje obavezno morate pročitati: 20 naslova srpskih pisaca za koje svako mora da zna.

1. Ivo Andrić – Na Drini ćuprija. Najveći dragulj naše književnosti. Roman u kome je most simbol – okosnica oko koga se prepliću razne ljudske sudbine, a pisac je hroničar višegradske kasabe i njenih stanovnika kroz čak 4 veka.

Ovde bismo dodali neizostavnu Prokletu avliju, ali naglašavamo da su sva Andrićeva dela podjednako vredna i zaslužuju ravnopravno da budu čitana i tumačena. Ivo Andric je jedini naš Nobelovac.

2. Miloš Crnjanski – Seobe. Roman koji opisuje kakva su stradanja Srba u Vojvodini bila u 18. v, ali kroz događanja porodice Isakovič, tj. kroz trougao njihovih porodičnih odnosa (Vuk – istorijska ličnost i Aranđel, kao i Vukova žena Dafina).

3. Mihajlo Pupin – Sa pašnjaka do naučenjaka. Ova knjiga je nezaobilazno štivo za omladinu, svojevrstan model vaspitanja svakog deteta i mladog čoveka. Nikada nije postala deo naše lektire, iako su je najveće svetske zemlje koristile u svom školstvu, još za Pupinovog života.

4. Meša Selimović – Derviš i smrt. Četrdesetogodišnji derviš Ahmed Nurudin priča nam svoju ispovest od trenutka kada saznaje kako mu je brat nevin zatočen u tvrđavi. Pun introspekcije, ovaj psihološko – filozofski roman svojevrsna je potraga za smislom života i toga da li smo na gubitku ako se taj smisao ne može ostvariti.

5. Borisav Stanković – Nečista krv. Ovo je jedno od najpoznatijih dela Bore Stankovića. Glavni lik je Sofka, poslednji potomak nekada ugledne porodice iz Vranja. Govoreći o njoj, Bora zapravo govori o uzdizanju, degeneraciji i gašenju jedne porodice, o moralnom izopačenju njenih članova, nesreći koja pada na Sofkina leđa i prenosi se na njene potomke.

6. Danilo Kiš – Bašta, pepeo/Rani jadi/Peščanik – trilogija porodičnog ciklusa romana ovog pisca. Andreas Sam, glavni junak, kroz sva tri dela pripoveda nam najpre o svom ocu, o detinjstvu, svojim jadima, da bi se u poslednjem delu, kroz sudbinu oca jedne porodice, oslikala logorska istorija 20. veka. Mogu se čitati odvojeno.

7. Aleksandar Tišma – Upotreba čoveka. Na maestralan način pisac oslikava problematiku savremenog čovečanstva, a to je stavljanje čoveka u funkciju neke ideje, manipulacija čovekom zarad nekih tuđih ciljeva i pobuda. Kroz prizmu tri porodice, koje se međusobno dodiruju, opisuje se kako pre svega rat, a onda i niske nagonske strasti kod ljudi mogu biti usmereni na upotrebu čoveka.

8. Borislav Pekić – Vreme čuda. Okvir ovog Pekićevog maestralnog romana, sastavljenog iz priča, jesu biblijski motivi Isusovih čuda u Judeji. Opisuje se odnos čoveka prema svetu i sveta prema čoveku. Ističe besmisao svake dogme i beskompromisne ideologije, koja dobrobit društva pretpostavlja dobrobiti pojedinca. To je vreme čuda u kome su čuda okrenuta protiv čoveka.

9. Dragoslav Mihajlović – Kad su cvetale tikve. Ovaj kratki roman govori o beogradskom (dušanovačkom) bokseru Ljubi Sretenoviću (zvanom i ‘Šampion’ i ‘Ljuba Vrapče’) – roman o emigraciji, o nostalgiji, politički roman, triler s ubistvom, knjiga o odrastanju i urbanosti, roman o boksu…

10. Dobrica Ćosić – Koreni. Roman koji je prvi dobio NINovu nagradu. Spada u društveno – istorijski roman, te nam verno prikazuje događaje u porodici Katić, kao i ekonomske i političke prilike Srbije s kraja 19. veka, odn. život svih porodica u Srbiji tog vremena. Roman je započeo hroničarskim zapisom, odnosno prologom Nikole – sluge Aćima Katića koji pripoveda.

11. Milorad Pavić – Predeo slikan čajem. Roman ima vrlo neobičnu formu, jer je napisan u obliku ukrštenih reči koje se popunjavaju, odnosno čitaju, horizontalno i vertikalno. Ujedno govori i o najneobičnijoj istoriji jedne zemlje koje više nema, o životu ljudi raspetih između prošlosti kojom ne mogu da ovladaju i „titoizma“ od kojeg ne mogu da umaknu.

12. Goran Petrović – Sitničarnica “Kod srećne ruke”. Roman je posvećen fenomenu čitanja. Nosioci radnje u romanu su niko drugi nego čitaoci koji se međusobno sreću zajedničkim čitanjem retkog primerka jedne knjige. Vremenom bivaju sve više uvučeni u njen svet i svoj život nesvesno zamenjuju stvarnošću literarnog dela.

13. Isidora Sekulić – Pisma iz Norveške (roman-putopis). Naša spisateljica želela je da upozna strane kulture i narode, pisce i umetnike, da vidi kako oni rešavaju konflikte koji su nju mučili. Plod jednog takvog putovanja je knjiga Pisma iz Norveške. Surovi norveški pejzaž našao je u Isidori izvanrednog slikara.

14. David Albahari – Mamac. Knjiga je osvojila NIN-ovu nagradu 1996-e. Govori o praznini, gubljenju punoće i svakog smisla… Junak romana pokušava da ispriča svoju životnu priču koja samo potvrđuje tezu da je čovek sam na svetu i da to ništa ne može izmeniti. Priča o odlasku u tuđinu, prekidu veza sa korenima, gubljenju nacionalnog i ličnog identiteta.

15. Slobodan Selenić – Ubistvo s predumišljajem. Selenić se okreće posledicama sloma Jugoslavije i ratovima devedesetih godina 20. veka. Priča je saopštena iz današnjeg vremena, a radnja smeštena u prve posleratne godine. Jedna mlada devojka, podstaknuta radoznalošću, želi da sastavi literarno delo na temu sudbine svoje bake…

16. Vladimir Arsenijević – U potpalublju. Još jedan dobitnik NINove nagrade. Opisaćemo ga rečima Teofila Pančića, koji je dao pogovor ovom romanu: “Kada danas mislim o Potpalublju, mislim na onaj metalni trbušni osećaj s kojim smo preživeli – to jest, ako smo preživeli – tu 1991. i godine koje su joj usledile, osećaj koji je Arsenijević izvanredno sublimirao u tom kratkom romanu, terapijski kompresovanom kao kakva tableta za smirenje.”

17. Dragan Velikić – Ruski prozor. Velikić prati susret glavnog junaka s istorijskim događajima s kraja 20. veka, njegov put od malog grada u Vojvodini, preko Beograda i Budimpešte, do drugih gradova istočne i centralne Evrope. Roman je sastavljen iz tri priče koje se postepeno ukrštaju i na kraju slivaju u jedan pripovedni tok.

18. Grozdana Olujić – Glasovi u vetru. Dobitnica NINa 2009. Glavni lik je Danilo Aracki, sredovečni prokazani srpski psihijatar. U mraku sobe jednog njujorškog hotela prebira po rukavcima burne istorije svoje porodice. Kraj njega je nepoznata žena, sa krova hotela padaju samoubice, a soba je krcata utvarama njegovih predaka, svih od reda upokojenih nasilnim ili čudnim smrtima. Govori o samoizgonu i to u formi porodično – društvene hronike koja seže nekoliko generacija unazad.

19. Svetislav Basara – Fama o biciklistima. Priča o tajnom društvu „Evanđeoskih biciklista ružinog krsta“. Opisuju zavere, otkrivaju skrivene poruke…Smenjuju se pisma, tekstovi i listići sa zapisima, koji otkrivaju istoriju i sadašnje delatnosti društva. Mešaju se stvarni i izmišljeni junaci, pa su likovi u romanu i Sigmund Frojd i Šerlok Holms. Ismeva se i ideja raspada Jugoslavije, uz napomenu da je knjiga napisana pre 1988. godine.

20. Gordana Ćirjanić – Ono što oduvek želiš. Roman u prvi plan stavlja odnos dva brata i zabranjenu ljubav u krugu familije. Glavni lik romana je bivši producent popularnih rijaliti programa, sada penzionisan sredovečni gospodin koji iz svog života beži u virtuelni svet televizije, tačnije u forenzičarske krimi serije. Knjiga nam oslikava stanje televizijske publike današnjice, kojoj više ništa što vidi na ekranu ne može biti dovoljno šokantno.